Geološka raznolikost

Geološka raznolikost je raznolikost nežive prirode, a obuhvaća geološku i geomorfološku raznolikost. Geološku raznolikost čine različite vrste stijene, minerala, fosila, reljefnih oblici, podzemni objekti i strukture te procesi koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja.

Geološka i geomorfološka baština predstavlja prirodnu baštinu koja ima znanstvenu, kulturnu, estetsku, krajobraznu, ekonomsku i/ili vlastitu vrijednost koju treba očuvati i prenijeti na buduće naraštaje.

Neživa priroda, odnosno geološka i geomorfološka baština RH je vrijedna, bogata i raznolika. Posebna vrijednost naše geološke i geomorfološke baštine je velika raznolikost na relativno malom prostoru.

RH ima dugu tradiciju zaštite geobaštine, tako je Zakon o zaštiti pećina donesen još 1900. godine, a prvi geološki (Rupnica - Voćin) i paleontološki (Hušnjakovo - Krapina) spomenici prirode proglašeni davne 1948. godine.

Geološka raznolikost je značajan prirodni čimbenik na kojem se temelji biološka, krajobrazna i kulturna raznolikost, stoga je važan parametar kojeg treba uzeti u obzir pri vrednovanju, zaštiti, očuvanju,  upravljanju i korištenju prirode RH.

Geološka i geomorfološka baština općenito, a osobito nalazište neandertalaca Hušnjakovo - Krapina i Vindija - Donja Voća, kamenolom Fantazija, Lukina jama-trojama, Crveno jezero itd. su vrijedni geolokaliteti ne samo na nacionalnoj ili europskoj, već i svjetskog razini, a kako su i turistički vrlo atraktivni treba ih uključiti u turističku ponudu kroz razvoj geoturizma (znanstveno-obrazovnog turizma).

Zaštićena geološka i geomorfološka baština

Pojedini dijelovi geološke i geomorfološke baštine od interesa za Republiku Hrvatsku su proglašeni zaštićenim prirodnim vrijednostima, uglavnom kao spomenici prirode ili posebni rezervati, dok se pretežiti dio vrijedne geološke baštine nalazi unutar prostorno većih zaštićenih područja (značajnih krajobraza, regionalnih parkova, parkova prirode i nacionalnih parkova).

Na temelju Zakona o zaštiti prirode, dosad je zaštićeno 56 geoobjekata/geolokaliteta na području 13 županija, i to 52 u kategoriji spomenik prirode (od toga su 2 pod preventivnom zaštitom) i 4 u kategoriji posebni rezervat (od toga su 2 pod preventivnom zaštitom), što čini oko 12% od ukupnog broja zaštićenih područja RH.

Ključni problemi zaštite i očuvanja georaznolikosti u RH

  • nedovoljna spoznaja o vrijednosti i značaju geološke i geomorfološke baštine,
  • neobnovljivost i lakoća oštećivanja i uništavanja te trajnog nestanka geološke i geomorfološke baštine,
  • mnogih dijelovi vrijedne geobaštine (na južnom Velebitu, u sjevernoj Dalmaciji, pojedinim dijelovima Like, Korduna, Banije i Slavonije i dr.) su minirani, a proces razminiranja je vrlo spor i skup.

Očuvanje geološke raznolikost i geološke baštine doprinosi rješavanju problema opstanka vrsta i cjelovitosti ekoloških sustava.

RH je očuvanje georaznolikosti uključila u Strategiju i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH. (NN 143/08).

Unapređenju očuvanja georaznolikosti i održivog korištenja geološke i geomorfološke baštine pridonosi uspostava UNESCO-ove Globalne mreže geo-parkova (Global Geopark Network-GGN) i Asocijacije europskih geoparkova (European Geopark Network-EGN).

Tako je 2007. godine Park prirode „Papuk“ postao prvi hrvatski geopark, odnosno punopravni član navedene mreže (asocijacije) geoparkova.

Doprinos unapređenju zaštite i očuvanja geološke raznolikosti je i rezolucija IUCN-a CGR4.MOT055 Očuvanje geološke-raznolikost i geološke baštine, donesena 2008. godine u prigodi obilježavanja „Međunarodne godine planeta Zemlje“ koju je proglasila Opća skupština Ujedinjenih naroda

Očuvanje georaznolikosti na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini pridonosi ciljevima Desetljeća obrazovanja za održivi razvoj Ujedinjenih naroda (2005.-2014.).

Minerali

Mineral je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, određenog i stalnog kemijskog sastava i fizičkih svojstava koji su stabilni u određenim uvjetima tlaka i temperature.

Minerali u smislu Zakona o zaštiti prirode su prirodne vrijednosti/prirodnine i nisu mineralne sirovine.

Minerali su vlasništvo Republike Hrvatske.

više>>

Fosili

Fosili su sačuvane cjeline, dijelovi ili tragovi izumrlih organizama i njihovih životnih aktivnosti (ljušture, kućice, kosti, kamene jezgre, otisci, tragovi i sl.).

Nastaju procesom fosilizacije i to uglavnom procesom petrifikacije i karbonizacije, a iznimno i procesom mumifikacije, fosilizacijom u jantaru, bituminizacijom i konzervacijom.

Fosili u smislu Zakona o zaštiti prirode su prirodne vrijednosti/prirodnine, odnosno dio geološke baštine.

Fosili su u vlasništvu Republike Hrvatske.

više>>

Sigovine

Sigovine u smislu Zakona o zaštiti prirode su prirodne vrijednosti/prirodnine, odnosno nakupine minerala u podzemnim prostorima različitih oblika (stalaktiti, stalagmiti, stalagnati, helektiti i dr.).

Sigovine kao i speleološki objekti su u vlasništvo Republike Hrvatske. 

više>>

Speleologija

Speleološki objekti

Speleološki objekti u smislu Zakona o zaštiti prirode su dio nežive prirode, odnosno geomorfološke baštine, a predstavljaju prirodno formirane podzemne šupljine duže od pet metara u koje može ući čovjek, a dimenzije ulaza su im manje od dubine ili dužine objekta (špilje, jame, ponori, estavele, i dr.).

Svi speleološki objekti na području RH su sastavni dio ekološke mreže u smislu Zakona o zaštiti prirode, uključujući i speleološke objekte u podmorju.

više>>